SJAJNE VESTI IZ KONJUHA
Da je uzgoj sadnica voća isplativ i unosan posao najbolje zna domaćin Petar Petrović iz Konjuha kod Kruševca, koji je ovom poslu posvećen petu deceniju.
Zajedno sa svojom porodicom, suprugom Marijom, snahom Natašom i vrednim unucima Nikolom i Anelom, postao je jedan od najvećih proizvođača sadnog materijala voća u zemlji. Unuk Nikola namerava da upiše Agronomski fakultet kako bi sa svojim stručnim znanjem pomogao porodici u ovom biznisu. Iz njihovog rasadnika kome su dali ime „Lešnik“ na domaće i strana tržišta godišnje se plasira oko 40 000 sadnog materijala.
Ovde se za potrebe tržišta proizvode više vrsta sadnica kao što su leska, jabuka, kruška, dunja, šljiva, mušmula, kajsija i kalemljeni orah. Sav sadni materijal oni proizvode na sedam hektara kvalitetne zemlje, ali, da bi dobio kvalitetan rodoplod na njivama povremeno seje kukuruz, ječam, ovas ili stočni grašak jer ove kulture pomažu da se izbegnu pojave bolesti sadnica.
Isto tako svake druge ili treće godine obavezno menja zasade na parcelama jer se time postiže bolji kvalitet sadnica. Međutim tu se javljaju teškoće zbog prebacivanja i nameštanja mreža. Za proizvodnju pojedinih sadnica, kao što su orah i leska proces proizvodnje traje tri godine pa su neophodna velika ulaganja, i pre svega dobro i kvalitetno zemljište, koje mora biti sa puno mikroelemenata, da poseduje određen procenat humusa i ispitivanje PH vrednosti.
„Priprema, koja podrazumeva oranje i drljanje je veoma obiman posao. Na oko četiri hektara su ta matična staba, podloge i sadni materijal koji je spreman za ovu godinu, da ide u distribuciju. Do sad i nije vladala velika zainteresovanost za jezgrasta voća, međutim, od kada se pojavila kompanija „Ferero“ situacija se promenila kada je leska u pitanju. Trudimo se da obnovimo sortiment leske kako bismo došli do kvalitetnih sadnica koje će dati veće prinose i zadovoljiti sva tržišta“ – objašnjava domaćin Petrović.
U poslednje vreme velika je potražnja za sadnicama lešnika a najzastupljenije sorte su „tonda đentila dela lange“, „tonda đentila romana“, „rimski lešnik“, „halški džin“ i druge, pa samim tim ove sadnice su i najzastupljenije u rasadniku. Do sada od ukupne proizvodnje sadnica računajući i lesku, koja je najzastupljenija, iz ovog rasadnika se na strana tržišta plasira 10 odsto ukupne proizvodnje, a 90% uglavnom poznatim kupcima u našoj zemlji, koji svake godine kupuju nove sadnice da bi proširili svoju plantažu.
Po podacima u svetu, najveći proizvođači leske su Turska sa 800.791 tona, zatim sledi Italija sa 111.841 tona, pa Azerbejdžan sa 29.194 tone i dalje SAD sa 29.030 tona, Španija sa 24.330 tona i druge. Turska snabdeva svetsko tržište plodovima leske sa oko 75,8%. Vrednost oljuštenog lešnika (jezgre) na svetskom tržištu trenutno iznosi 7,8 eura po kg.
U Srbiji, ne postoje statistički podaci o površinama, broju stabala, prinosima i proizvodnji leske a procena je da domaća proizvodnja iznosi od 800 do 1000 tona. Takva proizvodnja ne podmiruje ni 5 do 10% od godišnjih potreba konditorske industrije naše zemlje. U velikoj meri, u Srbiji, preovlađuje uvoz (90-95%) nad izvozom, odnosno proizvodnja je 3-4 puta manja od uvoza.
Samim tim, što je u našoj zemlji umereno kontinentalna klima koja pogoduje i pruža mogućnost za uspešno gajenje leske, te njeno lako razmnožavanje vegetativnim putem treba da podstakne nove proizvođače da se okrenu ovom poslu i doprinesu podizanju novih savremenih plantažnih zasada, na znatno većim površinama.
Svi zaiteresovani Petra Petrovića mogu kontaktirati putem telefona 063.76.77.56.2 i informisati se na internet adresi.
SJAJNO!
Morate se ulogovati da bi postavili komentar Login